Zašto je važan vitamin C ?

Vitamini su organske molekule raznovrsne kemijske strukture i raznovrsnih svojstava potrebne za normalno funkcioniranje organizma (rast, razvoj, reprodukcija). Svaki vitamin sudjeluje u specifičnim biokemijskim reakcijama u organizmu, a nedostatak nekog vitamina uzrokuje specifično oboljenje. Neke vitamine ljudski organizam može sintetizirati, a neke ne može i mora ih unositi u organizam putem hrane. Vitamini se dijele na topljive u mastima (D,E,K,A), i topljive u vodi (C, B- kompleks).

Preporučena dnevna doza vitamina (RDA) – količina je vitamina koju treba unositi prosječna osoba da bi očuvala zdravlje i određena je za svaki vitamin. Osobe koje uzimaju premalo ili previše vitamina mogu dobiti nutritivne poremećaje. 

RDA odrasle osobe iznosi oko 90mg, a u određenim stanjima tipa trudnoće, dojenja ili povećanog fizičkog napore te kod pušača te vrijednosti su nešto veće. Bitno je naglasiti kada govorimo o suplementaciji vitminom C radi poticanja aktivnosti imunološkog sustava doze vitamina C za odraslu osobu variraju od 500mg do 1000mg dnevno. 400mg dnevno je količina vitamina C potrebna da se ukupne tjelesne potrebe vitamina C potpuno zasite

Vitamin C (Askorbinska kiselina)

        ◦ Sudjeluje u stvaranju kolagena, karnitina, hormona i aminokiselina. 

        ◦ Bitan za cijeljenje rana i oporavak opeklina

        ◦ Antioksidans

        ◦ Bitan za imunološki sustav (potiče aktivnost bijelih krvnih stanica, povećava razinu interferona, odgovor antitijela…) 

        ◦ Olakšava apsorpciju željeza

Prirodni izvori vitamina C su: Camu camu, acerola, citrusi, jagode, rajčica, šipak, brokula, kupus, krumpir, kivi, paprika….Osim vrste namirnice, na količinu vitamina C u namirnici značajno utječe i kvaliteta namirnice! Vitamin C se uništava na visokim temperaturama.

Manjak vitamina C 

U odraslih, primarni manjak je obično uzrokovan neodgovarajućom prehranom. Teški manjak dovodi do skorbuta, akutne ili kronične bolesti obilježene krvarenjima. 

Simptomi deficita: slabost mišića, natečene desni i njihovo krvarenje, gubitak zuba, umor, depresija, potkožna krvarenja, modrice, natečeni i bolni zglobovi, krvarenje iz nosa, sporo cijeljenje rana, anemija.

Neka zdravstvena stanja smanjuju količinu vitamina C  u organizmu npr: prehlada, vrućica, opekline, upalne promjene…

Upotreba nekih lijekove može smanjiti količinu vitamina C u organizmu npr.: tetraciklinski antibiotici, oralni kontraceptivi (estrogenski)… 

Tko treba biti oprezan sa uzimanjem vitamina C

    2. Bubrežni bolesnici

    3. Osobe koje su na antitrombotskoj terapiji poput varfarina

    4. Osobe sklone nastanku bubrežnih kamenaca trebaju izbjegavati vitamin C u obliku kalcij-oksalata jer se može povećati razina oksalata u urinu

    5. Osobe koje imaju osjetljivu sluznicu želuca trebaju uzimati vitamin C u obliku soli askorbinske kiseline (npr. natrij i kalcij askorbata)

Vitamin C kao dodatak prehrani

Prirodna i sintetska askorbinska kiselina su identične molekule i nema poznatih razlika u njihovoj biološkoj aktivnosti ili bioraspoloživosti.  Soli askorbinske kiseline su manje kisele pa su manje agresivne kod osoba sa želučanim problemima. U kombinaciji sa biflavonoidima povećana je bioraspoloživost vitamina C. Oblici dostupni na tržištu: tablete, tablete s postupnim otpuštanjem, kapsule, šumeće tablete, granule....