U novu 2023. godinu uz zdrave prehrambene navike
- 17.01.2023.
Vitamini su organske molekule raznovrsne kemijske strukture i raznovrsnih svojstava potrebne za normalno funkcioniranje organizma (rast, razvoj, reprodukcija). Svaki vitamin sudjeluje u specifičnim biokemijskim reakcijama u organizmu, a nedostatak nekog vitamina uzrokuje specifično oboljenje. Neke vitamine ljudski organizam može sintetizirati, a neke ne može i mora ih unositi u organizam putem hrane. Vitamini se dijele na topljive u mastima (D,E,K,A), i topljive u vodi (C, B- kompleks).
Preporučena dnevna doza vitamina (RDA) – količina je vitamina koju treba unositi prosječna osoba da bi očuvala zdravlje i određena je za svaki vitamin. Osobe koje uzimaju premalo ili previše vitamina mogu dobiti nutritivne poremećaje.
RDA odrasle osobe iznosi oko 90mg, a u određenim stanjima tipa trudnoće, dojenja ili povećanog fizičkog napore te kod pušača te vrijednosti su nešto veće. Bitno je naglasiti kada govorimo o suplementaciji vitminom C radi poticanja aktivnosti imunološkog sustava doze vitamina C za odraslu osobu variraju od 500mg do 1000mg dnevno. 400mg dnevno je količina vitamina C potrebna da se ukupne tjelesne potrebe vitamina C potpuno zasite
Vitamin C (Askorbinska kiselina)
◦ Sudjeluje u stvaranju kolagena, karnitina, hormona i aminokiselina.
◦ Bitan za cijeljenje rana i oporavak opeklina
◦ Antioksidans
◦ Bitan za imunološki sustav (potiče aktivnost bijelih krvnih stanica, povećava razinu interferona, odgovor antitijela…)
◦ Olakšava apsorpciju željeza
Prirodni izvori vitamina C su: Camu camu, acerola, citrusi, jagode, rajčica, šipak, brokula, kupus, krumpir, kivi, paprika….Osim vrste namirnice, na količinu vitamina C u namirnici značajno utječe i kvaliteta namirnice! Vitamin C se uništava na visokim temperaturama.
Manjak vitamina C
U odraslih, primarni manjak je obično uzrokovan neodgovarajućom prehranom. Teški manjak dovodi do skorbuta, akutne ili kronične bolesti obilježene krvarenjima.
Simptomi deficita: slabost mišića, natečene desni i njihovo krvarenje, gubitak zuba, umor, depresija, potkožna krvarenja, modrice, natečeni i bolni zglobovi, krvarenje iz nosa, sporo cijeljenje rana, anemija.
Neka zdravstvena stanja smanjuju količinu vitamina C u organizmu npr: prehlada, vrućica, opekline, upalne promjene…
Upotreba nekih lijekove može smanjiti količinu vitamina C u organizmu npr.: tetraciklinski antibiotici, oralni kontraceptivi (estrogenski)…
Tko treba biti oprezan sa uzimanjem vitamina C
2. Bubrežni bolesnici
3. Osobe koje su na antitrombotskoj terapiji poput varfarina
4. Osobe sklone nastanku bubrežnih kamenaca trebaju izbjegavati vitamin C u obliku kalcij-oksalata jer se može povećati razina oksalata u urinu
5. Osobe koje imaju osjetljivu sluznicu želuca trebaju uzimati vitamin C u obliku soli askorbinske kiseline (npr. natrij i kalcij askorbata)
Vitamin C kao dodatak prehrani
Prirodna i sintetska askorbinska kiselina su identične molekule i nema poznatih razlika u njihovoj biološkoj aktivnosti ili bioraspoloživosti. Soli askorbinske kiseline su manje kisele pa su manje agresivne kod osoba sa želučanim problemima. U kombinaciji sa biflavonoidima povećana je bioraspoloživost vitamina C. Oblici dostupni na tržištu: tablete, tablete s postupnim otpuštanjem, kapsule, šumeće tablete, granule....